E-otpad je najbrže rastući otpad u EU-u, a reciklira ga se samo 40 posto. Saznajte više u našim infografikama.

Elektronički uređaji i električna oprema sastavni su dio modernoga života. Teško je i zamisliti život bez perilica rublja i usisivača ili pametnih telefona i računala. No otpad koji oni proizvode otežava smanjenje ekološkog otiska EU-a.

Saznajte kako EU rješava pitanje e-otpada kod prelaska na kružno gospodarstvo

Što je e-otpad?

Elektronički i električni otpad (e-otpad) obuhvaća niz različitih proizvoda koji se bacaju nakon uporabe.

Veliki kućanski uređaji, poput perilica rublja i električnih štednjaka, čine više od polovine prikupljenog e-otpada.

Slijede informatička i telekomunikacijska oprema (prijenosna računala i printeri), potrošačka elektronika i fotonaponske ploče (videokamere, fluorescentne žarulje) i mali kućanski uređaji (usisivači, tosteri).

Sve druge kategorije, primjerice električni alati i medicinski uređaji, zajedno čine samo 7,2 posto prikupljenog e-otpada.

Stopa recikliranja e-otpada u EU-u

Manje od 40 posto e-otpada u EU-u se reciklira, a ostatak je nerazvrstan. Razina recikliranja razlikuje se od jedne države članice do druge. Hrvatska je primjerice 2017. reciklirala 81,3 posto elektroničkog i električnog otpada, a Malta 20,8 posto.

PODIJELI: